Ekologija i Biblija

0
294

Ekologija i

Biblija

Odnosi ekologije i Biblije

Obično se misli da je ekologija nova znanstvena disciplina. A Biblija? To pripada drevnoj prošlosti. Ekologija je najstarija znanstvena disciplina (ili je bar tako trebalo biti!)

U Bibliji na drugoj stranici stoji: Čovjek je od svojega Stvoritelja dobio dužnost i prednost za svoje obitavalište, za eko sustav: “Da ga obrađuje i čuva!” (Postanak 2,15) Obitavalište, eko sustav, bez dimnjaka, bez reciklažnih dvorišta, bez plastične ambalaže, bez kuhinje i lonaca, bez GMO proizvoda, bez banaka i trgovina… Za liječnike i grobare tamo nije planirano radno mjesto. A oni danas imaju prepune ruke posla. Nažalost. Ali doći će vrijeme kad će se, barem ovi zadnji spomenuti ali i mnogi drugi, morati prekvalificirati, ali za još daleko potrebitije zvanje, čak za područje u kojem nema smrti! Ali najprije o sadašnjosti.

Što nam slijedi

Po svemu sudeći, slijedi nam najtužnija priča, najtužniji roman, najtužnija drama, kriza kakvu ovaj planet ne pamti od sveopćeg potopa. Svjesno ili nesvjesno, odabrana sudbina. To mi “proizvodimo”. Molim?! Zar stvarno slijedi ono što ne želimo? Preslišajmo se, iskreno.

Eko sustav

Dobar, zdrav eko sustav je uvjet našeg postojanja. Ništa ne pomaže odlazak odavde na Mjesec, eventualno na Mars ili drugamo. Moramo sobom nositi pogonsko gorivo (i eventualno neke rezervne dijelove), zrak, vodu i hranu. Ali, ponijeli bismo i nešto čega se, zasad, ne možemo otarasiti, klicu smrti. Svuda se, zasad, mora umrijeti. Ova Zemlja je naš dom. A što smo učinili od njega?!

Čuvanje eko sustava

Sada (ili recimo u 20. stoljeću) smo počeli osviješteno razmišljati o čuvanju (ali smo još daleko od toga da to čine svi!), razmišljati i djelovati o sudbini našeg eko sustava. Počeli smo selektirati otpad (jer otpad nije smeće). To je dobro. Ali, jesmo li zakasnili? To je glavno pitanje. Što je s onim ogromnim područjima u Indiji ili Africi – naseljima koja su niknula iza dva-tri metra visokih betonskih zidova, koji čuvaju parkove i velike kuće bogatih? Te naseobine (straćare) više nalikuju na smetlišta ili groblja u kojima, silom prilika, prebivaju živi, čak se i kreću (čitaj migriraju). Je li to borba za preživljavanje ili je orkestrirano iz političkih, vjerskih, ekonomskih ili nekih drugih razloga, ostaje za vidjeti. Tu će svakako trebati dati odgovor (pa i konkretan), zemlje koje su gotovo stoljećima, kao kolonizatori, eksploatirale te zemlje i sada račun dolazi na naplatu (jer su odvozili njihova dobra: zlato, naftu, začine, sada i radnu snagu i neku tehnologiju…).

Tvrdoglave statistike

Statistike govore da već oko 70 do 80% svjetskog stanovništva živi u gradovima. Neki su gradovi premašili brojku od deset i dvadeset milijuna stanovnika (Kairo, Tokio…). Prema nekim predviđanjima, ako temperatura bude rasla, ako se ozonska rupa bude širila, ako se nastavi raditi s “prljavom tehnologijom”, ako “pukne ograničeni atomski rat”, ako neke nove bolesti budu harale, ako … preostaje nam još jedanaest godina života. Pa, i da optimistično dodamo još jedanaest godina. Iako optimistično, i to je više nego zabrinjavajuće.

Voda: Rijeke su postale kanalizacije velikih gradova a iz njih, uglavnom dobivamo “pitku” vodu. A o problematičnoj kakvoći vode se kaže: to je u granicama “dozvoljenog”. Mora su isto ugrožena i stanovnici u njima.

Zrak

U nekim gradovima je već uobičajeno da stanovnici nose maske zbog smoga na ulicama. Negdje su temperature iznimno povišene, što ugrožava tlo, ljetinu i stanovništvo a negdje drastično ispod ništice.

Hrana

Sve više ima onih koji pokušavaju pronaći “zdravu” hranu. U nekim velikim trgovinama možemo vidjeti natpis na jednoj od polica “Zdrava hrana”. A što je s ostalom hranom? Je li zdrava? Ne bismo htjeli hranu koja je zatrovana, ne bismo htjeli GMO proizvode. Od hrane ovisi naše zdravlje. Javljaju se nove i još nedefinirane bolesti. U čemu je “kvaka”?

Meteo alarm

Orkani, tornada, pijavice, tsunamiji, potresi, pomicanje kontinentalnih ploča, poplave i suše su sve učestaliji, nepredvidivi i razorniji. Led se naglo topi na Arktiku. Bijeli medo tamo tako nešto još nije doživio. Eko sustav stenje pod drastičnim (opasnim) promjenama.

“Prljava tehnologija”

Iako imamo znanstvene spoznaje o učinku korištenja vjetra, panela za iskorištavanje sunčeve energije za proizvodnju električne energije (primjena je još daaaaleko u povojima), i dalje se forsira “trošenje” fosilnih goriva (nafta, ugljen, plin). Zamislimo samo koliko bi takvih panela za iskorištavanje sunčane energije moglo biti instalirano u nas a i u Africi i da bude za njihove potrebe i za izvoz! A čista i skoro besplatna energija! Tko to koči?

Lavina

Lavina (samouništenja) je krenula. Tko ju je izazvao? Mi. Sve gore spomenuto znamo. To je mala statistika onoga što nas je steklo, jer nismo čuvali (mi i naši prethodnici) eko sustav.

I što sad?

Ima li nade za ovu našu ugroženu  “Plavu ljepoticu”, kako su je nazvali astronauti, kad su je vidjeli, dok su kružili oko nje?

Prema slijedu događaja i analiziranju znanstvenika, čini se da je gašenje ovog planeta, u bližoj ili daljoj budućnosti vrlo neupitno. I što nam je činiti? A što o budućnosti Zemlje kaže Biblija? U uvodu Biblije stoji da je čovjek trebao svoj okoliš čuvati. A nije ga čuvao pa niti sačuvao (kako stvari stoje ili idu). Biblijski koncept objašnjava ovo stanje: to je zbog nepoštivanja zakonitosti (u ekološkom, moralnom, društvenom, zdravstvenom, religijskom i inom smislu). A kad se krši bilo koji od zakona, dolaze posljedice. Biblija to naziva greškom, promašajem (teološki: grijehom).

U današnjem svijetu, barem što se tiče Europe i Sjeverne Amerike, uglavnom: Bog je protjeran iz javnosti, u redovima najobrazovanijih, medija i javnog mišljenja. Čast izuzecima, i ima još formi koje se održavaju. Ali i ta forma je slabašna, i nažalost, skoro samo forma. Pa ipak, u Bibliji (koja podrazumijeva Boga, Stvoritelja galaksija, našeg planeta, života, inteligencije) nalazimo i plan za budućnost. A što od toga razumiju generacije koje danas žive? Tko je kriv što današnje generacije ne trebaju ili ne poznaju Boga? Netko će, narodski (i teološki) reći: kriv je Đavao, Sotona (Šeitan), Vrag, Nečastivi, “Zmaj”… Ima li tu kakvu krivicu za nepoznavanje Boga ili za krivo predstavljanje Boga ili čak za odbacivanje Boga, i crkva?

Svi želimo red, rad i mir. I dobro zdravlje, sreću i zdrav eko sustav. I ako nam se posreći da sve to imamo, ipak, dolazi smrt. U ovom slučaju koji analiziramo, dolazi do smrti eko sustava a time i nas Zemaljaca. Dakle, treba nam Bog s velikim B, koji može donijeti kvalitativnu, trajnu promjenu u naš eko sustav. I u naš moralni sustav.

Novi eko sustav

U Bibliji stoji da će Bog intervenirati. Kako? Morat će stvoriti novi eko sustav na Zemlji i u njega nastaniti nove stanovnike (s novim moralnim sustavom), koji će ga stvarno čuvati. I dobra je vijest da u tom novom sustavu mogu biti svi oni koji to izaberu. A čuvati znači poštivati sve zakonitosti potrebite za kvalitetan, trajan i sretan život. Poštivanjem zakonitosti poštujemo Zakonodavca.

Biblija ovako opisuje novi eko i moralni sustav na Zemlji, gdje neće patiti ni ljudi, ni životinje, ni ribe, ni ptice ni bilje, ni voda ni zrak:

“On će otrti svaku suzu s njihovih očiju.

Smrti više neće biti;

neće više biti ni tuge, ni jauka ni boli,

jer stari svijet (upropašten eko sustav i moral, u kojem se ) prođe.” (Otkrivenje 21,4)

Izbor je naš

Mi ni nemamo nekog velikog izbora. Ili da se pomirimo s “gašenjem” (čitaj smrt) našeg eko sustava, a to znači ostajemo bez nade, ili da prihvatimo rješenje stvaranja novog eko sustava iza kojeg stoji Onaj koji je već jednom stvorio dobar eko sustav ali smo ga mi Zemaljci, svojim protuzakonitim djelovanjem uništili. Još nam je preostalo toliko vremena da se možemo odlučiti. Izaberimo život i zdravlje, novi eko i moralni sustav u kojem se ne umire.

(Vulkan Etna, Italija)

A kako do toga izbora, do te realnosti, doći? E, zbog ograničenja prostora ovdje, o tome ćete morati pročitati nešto iz Biblije, iz Evanđelja, kao na primjer: Matej 11,28; Ivan 14,1-3.6; Otkrivenje  22,7.10.12.20; 1. Korinćanima 13,1-13; Ivan 17,3; Otkrivenje 21,1;

Vidite, ekologija i Biblija su neodvojivo povezane.

Dr. sc. Ivan Đidara